Af hverju er Ķsland til?

Viš einföldum spuringum eru ekki alltaf til einföld svör. Žaš mętti lķka halda, mišaš viš alla okkar vķsindažekkingu, aš žaš sé nokkurn vegin į hreinu hvernig landiš okkar myndašist og af hverju žaš sé yfirleitt til stašar hér į jarškringlunni. Vissulega er myndunarsaga landsins nokkuš vel žekkt og žaš eru allir sammįla um aš Ķsland į aš hluta til tilveru sķna aš žakka eldvirkni žeirri sem fylgir plötuskilunum sem liggja eftir endilöngu Atlantshafinu.Ice_plume

Žaš sem veldur žvķ hinsvegar aš landiš er meira en bara nešansjįvareldhryggur er heilmikil eldvirkni af allt öšrum toga sem kennd hefur veriš viš heitan reit, en um žaš fyrirbęri viršast vķsindamenn ekki vera eins sammįla. Ašallega viršast tvęr meginhugmyndir vera uppi um tilurš heita reitsins viš Ķsland, en hér ętla ég aš gera mitt besta til aš gera dįlitla grein fyrr žeim.


Heitir reitir jaršar
Kenningin um heita reiti kom fram į svipušum tķma og landrekskenningin og śtskżrir hvers vegna meiri eldvirkni er į sumum stöšum į jöršinni og ekki endilega bundin viš plötuskil. Undir žessum heitu reitum er stašbundiš uppstreymi kviku sem į sér dżpri rętur en sś kvika sem kemur upp viš eldgos į plötuskilum. Žar sem svona kvikuuppstreymi er öflugast er tališ aš um svokallaša möttulstróka sé aš ręša sem eiga upptök sķn alla leiš nišur žar sem innri möttull jaršar mętir ytri kjarna. Žessir möttulstrókar geta veriš tugmilljóna įra gamlir og vegna dżptar sinnar eru žeir fastir į sķnum staš og fylgja ekki žeim plötuhreyfingum sem eiga sér staš fyrir ofan žį. Mešal žeirra fręgari af žessari gerš er Hawaii reiturinn sem er innį mišri Kyrrahafsplötunni en hśn er į hrašri hreyfingu yfir reitnum svo śr veršur slóš eldfjallaeyja meš tķmanum eftir žvķ sem eldvirknin hreyfist til.
Sumir ašrir heitir reitir viršast hinsvegar eiga upptök sķn mun ofar ķ möttlinum en eru žį aš sama skapi afkastaminni ķ gosefnaframleišslu og geta jafnvel veriš tengdir plötuhreyfingum meš żmsum hętti.

Kenningin um Gręnlandsęttašan Ķslandsreit
Žaš er nokkuš ljóst aš heiti reiturinn į Ķslandi er mešal žeirra öflugustu ķ heiminum og žvķ hefur almennt veriš tališ aš hér sé um aš ręša djśpęttašan möttulstrók og ęvafornan aš auki - eldri en sjįlfur Atlantshafshryggurinn sem liggur ķ gegnum landiš. Ef svo er žį kemur upp sś staša aš heiti reiturinn getur ekki alltaf hafa veriš nįlęgt Atlantshafshryggnum vegna žess aš hryggurinn hefur ķ heild sinni veriš aš fęrast hęgt og rólega til noršvesturs ķ gegnum įrmilljónirnar į mešan heiti reiturinn ętti aš hafa veriš fastur į sķnum staš.

Gręnlandsreitur

Ķ samręmi viš žetta er tališ aš heiti reiturinn viš Ķsland hafi įšur fyrr veriš stašsettur undir Gręnlandi og žvķ ekki įtt neinn žįtt ķ opnun Noršaustur Atlantshafsins fyrir um 60 milljón įrum (nema um hafi veriš aš ręša žaš sem kallaš hefur veriš tķmabundinn frum-Ķslandsreitur). Meš plötuhreyfingum fęršust meginlöndin žannig aš heiti reiturinn „kom undan“ Gręnlandi uns hann nįši aš tengjast rekhryggnum svo śr varš sś sameiginlega gosvirkni, sem Ķsland į tilveru sķna aš žakka. Ķ dag er svo samkvęmt žessu heiti reiturinn„komin austur fyrir“ rekhrygginn og er talinn vera undir Vatnajökli įn žess žó aš tengslin hafi rofnaš, žvķ rekhryggurinn eltir heita reitinn meš žróun eystra-gosbeltisins. Ef žetta er rétt er spurning hvort heiti reiturinn muni eftir milljónir įra nį aš slķta sig frį rekhryggnum į nż og öšlast sjįlfstęši innį Evrasķuplötunni eša hvort nżir rekhryggir muni myndast įfram til austurs. Talaš er um aš eldvikni į Ķslandi sé žaš öflug aš hingaš megi rekja žrišjung allrar basaltframleišslu jaršar į sögulegum tķma en žessi mikla framleišsla viršist einmitt vera helsta įstęšan fyrir kenningumum djśpan möttulstrók undir landinu. (Į myndinni hér aš ofan sést hvernig heiti reiturinn hefur nįlgast Ķsland ķ undanfarin 60 miljón įr. Grįu svęšin eru basalthraunlög sem tengjast heita reitnum og opnun Atlantshafsins. Mynd fengin af sķšunni: Reykjanes Ridge Expedition en ég er žó bśinn aš gera skżrari gula punkta meš tölum)

 

Eša er žetta kannski ekki djśpęttašur möttulstrókur?
Žį er komiš aš hinni hugmyndinni varšandi heita reitinn viš Ķsland en žar er gert rįš fyrir aš heiti reiturinn sé frekar grunnur og alls ekki eins heitur og hann ętti aš vera mišaš viš öflugan djśpęttašan möttulstrók. Žessar hugmyndir viršast koma įgętlega heim og saman viš nżlegar segulrannsóknir į heita reitnum sem benda einmitt til žess aš hann sé hvorki mjög heitur eša djśpur. Ef svo er žį gęti heiti reiturinn hęglega hafa veriš tengdur rekhryggnum frį upphafi og sé hvorki aškomin frį Gręnlandi né aš fara neitt. Žverhryggurinn sem liggur frį Skotlandi ķ gegnum Fęreyjar til Ķslands og įfram til Gręnlands gęti sķšan veriš eins konar far eftir žį miklu eldvikni sem fylgt hefur reitnum allt frį opnun Atlantshafsins. 

Hvašan kemur žį žessi mikla eldvirkni?
Til aš finna skżringu į žvķ hvernig grunnur heitur reitur getur stašiš undir žeirri miklu gosefnaframleišslu sem hér er, hafa menn horft langt aftur ķ tķmann eša allt aftur um 400 milljón įr žegar allt žurrlendi jaršar rann saman ķ eitt risastórt meginland - Pangaea. Sś sameining var mešal annars til žess aš į okkar svęši hvarf mikiš magn af śthafsskorpu nišur um stórar rennur og ofan ķ jöršina og til varš kaledónķufellingin sem sést ķ dag mešal annars ķ fjöllum Noregs og Gręnlands.

Kaledoniufelling
Į mynd (b) hér aš ofan sést hvernig glišnunarhryggur Atlantshafsins (rauša brotalķnan) sker fornar brotalķnur frį žeim tķma er meginlönd sameinušust į žessum slóšum. Skuršpunkturinn er žar sem Ķsland įtti eftir aš myndast.

Hluti žessarar śthafsskorpu sem jöršin gleypti į žessum tķma er, samkvęmt žessum kenningum, talin vera meginhrįefniš ķ žeim Basalthraunlögum sem mynda Ķsland ķ dag en heiti reiturinn okkar er einmitt stašsettur žar sem Atlantshafshryggurinn sker ein af hinum fornu samskeytum Kaledónuķufellingarinnar. Śthafsskorpa sem hverfur ofanķ jöršina er einmitt talin gefa mjög aušbręšanlegt og kjöriš hrįefni ķ nżja kvikuframleišslu. Žvķ mį segja ef žessi kenning er rétt, aš žį sé Ķsland gert śr endurunninni ęvagamalli śthafsskorpu, įsamt žeirri eldvirkni sem ešlilega fylgir rekhrygg.

 Grunnur reitur

Hér er sżnt hvernig śthafsskorpa sem hverfur ofan ķ jöršina skilur eftir sig efniviš ķ nżja basaltkviku sem kemur upp žegar nżr glišnunarhryggur myndast löngu sķšar.

- - - - -
Ég treysti mér ekki sjįlfur til aš meta žaš hvort hinn ķslenski heiti reitur sé djśpęttašur möttulstrókur kominn frį Gręnlandi eša grunnęttur strókur skapašur af plötuhreyfingum, kannski liggur lausnin ķ blöndu af žessu bįšu eša einhverju allt öšru. Misjafnar hugmyndir um tilurš heita reitsins viš Ķsland hafa reyndar ekki veriš mikiš ķ umręšunni sem snżr aš almenningi. Žaš er kannski ešlilegt žvķ hér eru ekkert į feršinni sem felur ķ sér stórkostlegar hęttur fyrir mannkyn umfram žaš sem mį bśast viš žegar jöršin rumskar og brestur į meš eldgosum. Jaršskorpuhreyfingar meš tilheyrandi umbrotum munu žó allavega halda įfram viš Ķsland öllu lengur en saga okkar mun nį.

Heimildir sem ég hef stušst viš eru żmsar ég bendi žó į žessar:

http://www.mantleplumes.org/Iceland1.html / Iceland & the North Atlantic Igneous Province

http://www.mantleplumes.org/Iceland2.html / The Iceland "Anomaly" – An outcome of Plate Textonics  

http://www.mantleplumes.org/Iceland3.html / Origin of the Icelandic hotspot and the North Atlantic Igneous Province

Svo mį lķka benda į eldri fęrslu frį mér tengt žessu: Drekasvęšiš og opnunarsaga Noršur-Atlantshafsins.


 


« Sķšasta fęrsla | Nęsta fęrsla »

Athugasemdir

1 Smįmynd: Loftslag.is

Hef heyrt af fyrri kenningunni, en ekki žeirri seinni. Mitt fyrsta gisk um hvaš gęti skoriš śr um hvor kenningin į viš, er efnafręšileg, en žar sem ég er lélegur ķ žvķ žį segi ég bara žetta: Er efnasamsetning hrauna hér viš Ķsland ķ samręmi viš uppbrędda śthafsskorpu?

Loftslag.is, 22.3.2009 kl. 00:37

2 Smįmynd: Emil Hannes Valgeirsson

Žaš er svona aš vera grśska ķ fręšunum į netinu. Mįlin verša bara flóknari. Sjįlfur hafši ég ekki heyrt af žessari seinni kenningu fyrr en nś į dögunum žegar ég įkvaš aš skrifa um heita reitinn, en mér sżnist mönnum og konum vera full alvara meš žessu. Efnafręšilegu hlišina žekki ég ekki.

Emil Hannes Valgeirsson, 22.3.2009 kl. 01:09

3 Smįmynd: Kjartan Pétur Siguršsson

Sem leišsögumašur, žį tala ég mikiš um žetta įhugaverša fyrirbęri. segi stundum aš ef žessi strókur vęri ekki undir landinu, aš žį vęri Ķsland ca. 2000 metrum nešar :)

Kjartan Pétur Siguršsson, 22.3.2009 kl. 08:20

4 Smįmynd: Siguršur Žór Gušjónsson

Skemmtilegar jaršfręšipęlingar. Jaršfręšin er nęstum žvķ eins skemmtileg og vešriš!

Siguršur Žór Gušjónsson, 23.3.2009 kl. 11:52

5 Smįmynd: Loftslag.is

Jį žetta eru skemmtilegar pęlingar, ég vildi aš ég gęti besservissaš meir um žetta, verandi jaršfręšimenntašur og allt žaš

Heyršu Emil, ég sį į eldri fęrslu aš žś hefur lesiš Gróšurhśsalofttegundir og loftslagsbreytingar eftir Halldór Björnsson. Segšu mér, er hśn ekki žess virši aš eignast?

Loftslag.is, 23.3.2009 kl. 21:18

6 Smįmynd: Emil Hannes Valgeirsson

Jś ég męli meš bókinni, sérstaklega fyrir žį sem vilja blanda sér ķ umręšuna enda koma žarna fram öll helstu rökin fyrir žvķ aš heimurinn sé aš hlżna. Siguršur Žór hér aš ofan, skrifaši lķka heilmikiš um bókina žann 2.3.2009 og hafši żmislegt um hana aš segja. Svo er lķka sjįlfsagt aš benda į RITIŠ 2/2008 Tķmarit hugvķsindastofnunar žar sem žessi mįl koma einnig fyrir, en žar fį efasemdarmenn (į blogginu t.d.), aldeilis į baukinn, jafnvel svo aš manni fer aš žykja nóg um.

Annars eru žiš jaršfręšingar kannski ekki mikiš aš velta fyrir ykkur stóru spurningunum, meira svona ķ nśinu aš spį ķ jaršakjįlfta, eldgos og skrišur ofl.

Emil Hannes Valgeirsson, 23.3.2009 kl. 22:02

7 Smįmynd: Loftslag.is

Ętli RITIŠ fįist ekki ķ bóksölu stśdenta, er žaš ekki lķklegasti stašurinn til aš finna žaš?

Jį, sumir okkar jaršfręšinganna erum ansi uppteknir af nśinu, en eins og segir: The present is the key to the past - og fortķšin er žį lykillinn aš framtķšinni

Loftslag.is, 23.3.2009 kl. 22:34

8 Smįmynd: Emil Hannes Valgeirsson

Ég fékk žaš einmitt žar.

Emil Hannes Valgeirsson, 23.3.2009 kl. 22:39

9 Smįmynd: Siguršur Žór Gušjónsson

Jafnvel svo aš manni žykir nóg um. Ég vék aš žessu ofstęki og hvejrir standa fyrir žvķ žegar ég bloggaši um bókina hans Halldórs. Nś ert žś enginn efasemdaarmašur og samt žykir žér nóg um.

Siguršur Žór Gušjónsson, 24.3.2009 kl. 10:39

10 identicon

Eitt af žvķ, sem menn hafa spurt sig aš er, hvort jaršskorpuhreyfingarnar (plate tectonics) hafi alltaf veriš til stašar, hvort Pangęa hafi kannski veriš įkvešiš stig ķ žvķ ferli öllu, eša hvort eitthvaš hafi sett žetta allt af staš, t.d. įrekstur viš loftstein eša einhverjar innręnar įstęšur? Kannski Emil bollaleggi eitthvaš um žaš nęst?

Tectonicus (IP-tala skrįš) 30.3.2009 kl. 10:56

11 Smįmynd: Emil Hannes Valgeirsson

Eftir žvķ sem ég best veit hafa jaršskorpuhreyfingar veriš til stašar svo lengi sem jaršskorpan hefur veriš til og Pangaea bara tķmabundiš įstand. Ég er alveg til ķ bollaleggingar um žetta en žaš veršur žó ekki strax, žvķ żmislegt bķšur birtingar.

Emil Hannes Valgeirsson, 30.3.2009 kl. 12:00

Bęta viš athugasemd

Ekki er lengur hęgt aš skrifa athugasemdir viš fęrsluna, žar sem tķmamörk į athugasemdir eru lišin.

Innskrįning

Ath. Vinsamlegast kveikiš į Javascript til aš hefja innskrįningu.

Hafšu samband